Katolički izvori iz XVI i XVII vijeka o pripadnosti srpstvu stanovništva na prostoru na kome je današnja Crna Gora
Marko Jacov je u knjizi „Spisi tajnog vatikanskog arhiva XVI-XVII veka” (Beograd, 1983), objavio izvještaje kotorskih i barskih biskupa, kao i nekolicine katoličkih misionara, adresovanih na rimskog papu, u kojima su autentična svjedočenja o srpskoj Crnoj Gori i Brdima u XVI i XVII vijeku.
1. Kotorski biskup, Hijeronimus Ruska, izvještava Vatikan, 5. oktobra 1592. godine:
„U cijeloj biskupiji ima šest paroha, od kojih trojica vrše pravoslavne obrede, ne priznaju prvjenstvo toj Svetoj stolici niti rimskom Papi, već kupuju crkvene činove od Rašanskog episkopa na Cetinju (odnosi se na cetinjskog mitropolita), pogrešan stav imaju u pogledu ishodišta Duha Svetoga, poriču postojanje čistilišta, a taj narod prihvaća iste one vjerske zablude na koje sam ja veoma često u svojim besjedama i opomenama upozoravao da napuste zablude, da priznaju istinu, i da poštuju neprikosnovenu Rimsku crkvu, kao majku i učiteljicu svih crkava…”
„U cijeloj biskupiji ima šest paroha, od kojih trojica vrše pravoslavne obrede, ne priznaju prvjenstvo toj Svetoj stolici niti rimskom Papi, već kupuju crkvene činove od Rašanskog episkopa na Cetinju (odnosi se na cetinjskog mitropolita), pogrešan stav imaju u pogledu ishodišta Duha Svetoga, poriču postojanje čistilišta, a taj narod prihvaća iste one vjerske zablude na koje sam ja veoma često u svojim besjedama i opomenama upozoravao da napuste zablude, da priznaju istinu, i da poštuju neprikosnovenu Rimsku crkvu, kao majku i učiteljicu svih crkava…”
2. Kotorski biskup obavještava rimsku kuriju 1608. godine:
„Kotorski grad, nekad nazvan Askrivium… pod vlašću Venecijanaca… opkoljen sa svih strana Turcima i Rašanima, pravoslavnim šizmaticima, i ovde-onde zaštićeni planinama; ugledan nekada i drevan, no sada krajnje siromašan (jer su užasni Turci tiranski uzurpirali veći dio njegove teritorije)…” (Navedeno djelo, str. 26)
3. Kotorski biskup piše Vatikanu, 5. septembra 1614. godine:
„…Broj onih koji primaju Sveto Pričešće u gradu je oko 1.600. U utvrđenju u Perastu oko 1.200. U okolnim selima živi oko 500 Rašana tj. Srba, a onih koji žive na teritoriji biskupije ima više od 6.000.“ (M. Jacov, navedeno djelo, str. 28).
4. Katolički misionar Domeniko Bubić, izvještava Svetu kongregaciju za propagandu vjere (čuvenu inkviziciju), u Rimu, 1628. godine:
„…Crna Gora je dio kraljevine Srbije. Ima 50.000 stanovnika. Najveći dio je srpskog obreda pod nadležnošću pećkog patrijarha i mitropolita cetinjskog…“ (Arhiv Svete kongregacije za propagandu vjere, Rim, v. 261, f. 358, 363 r.).
„…Crna Gora je dio kraljevine Srbije. Ima 50.000 stanovnika. Najveći dio je srpskog obreda pod nadležnošću pećkog patrijarha i mitropolita cetinjskog…“ (Arhiv Svete kongregacije za propagandu vjere, Rim, v. 261, f. 358, 363 r.).
5. Katolički misionar Leonardis izvještava, 1638. godine Svetu kongregaciju:
U Crnoj Gori postoje 72 kneževine, koje su “„sve staroslovenskog srpskog obreda”… (Arhiv Svete kongregacije za propagandu vjere, Rim, v.157, f. VI r, XI r.).
U Crnoj Gori postoje 72 kneževine, koje su “„sve staroslovenskog srpskog obreda”… (Arhiv Svete kongregacije za propagandu vjere, Rim, v.157, f. VI r, XI r.).
6. Isti misinonar javlja 1642. da je bio na Cetinju i kaže:
„Tamošnji narod i crkva slave svetog Uroša, kralja srpskoga” (Arhiv Svete kongregacije za propagandu vjere, Rim, v. 60, f. 502 r, 460 r.).
„Tamošnji narod i crkva slave svetog Uroša, kralja srpskoga” (Arhiv Svete kongregacije za propagandu vjere, Rim, v. 60, f. 502 r, 460 r.).
7. Katolički misionar, Đovani Paskvali, izvještava Svetu kongregaciju za propagandu vjere, 1643. godine:
„…U Crnoj Gori žive Srbi šizmatici i jeretici. Ima ih oko 7.000 duša”. (Arhiv Svete kongregacije za propagandu vjere, Rim, v.261, f. 185 r.)
„…U Crnoj Gori žive Srbi šizmatici i jeretici. Ima ih oko 7.000 duša”. (Arhiv Svete kongregacije za propagandu vjere, Rim, v.261, f. 185 r.)
8. Kotorski biskup F. Krute, izvještava Rimsku kuriju, 1. marta 1692. godine:
„…A budući da se o praznicima većina… Srba, kako nazivaju otpadnike od katoličke unije, skupljaju u ovom gradu, opominjemo sveštenike da im predoče stanje vječne osude u koju dolaze kao članovi otpadničke crkve, ukoliko ne priznaju Papu kao vrhovnog poglavara, i ukoliko ne ispovijedaju pravu rimokatoličku vjeru, i da ih pristojno i ljubazno, kako priliči, savjetuju da se u propovijedanju vjere drže propisa koje je za istočnjake izdao Ediktom Presvijetli Gospodar naš Urban VIII. Da se naročito prije svega pobrinu da se to sigurno sprovede kod Srpskih Sveštenika i kaluđera…“ (M. Jacov, navedeno djelo).
„…A budući da se o praznicima većina… Srba, kako nazivaju otpadnike od katoličke unije, skupljaju u ovom gradu, opominjemo sveštenike da im predoče stanje vječne osude u koju dolaze kao članovi otpadničke crkve, ukoliko ne priznaju Papu kao vrhovnog poglavara, i ukoliko ne ispovijedaju pravu rimokatoličku vjeru, i da ih pristojno i ljubazno, kako priliči, savjetuju da se u propovijedanju vjere drže propisa koje je za istočnjake izdao Ediktom Presvijetli Gospodar naš Urban VIII. Da se naročito prije svega pobrinu da se to sigurno sprovede kod Srpskih Sveštenika i kaluđera…“ (M. Jacov, navedeno djelo).
9. Kotorski biskup izvještava Rimsku kuriju, 21.oktobra 1688:
„…Juče je došao k meni Visarion, biskup sa Cetinja, u Crnoj Gori, srpskog obreda, i donio mi zatvoreno pismo pećkog patrijarha, toplo se preporučujući da ga dostavim u Rim kako bi sigurno dospijelo u ruke Vaše Svjetlosti; kako mi je pomenuti biskup rekao, patrijarh želi da žive pobožno…”
„…Juče je došao k meni Visarion, biskup sa Cetinja, u Crnoj Gori, srpskog obreda, i donio mi zatvoreno pismo pećkog patrijarha, toplo se preporučujući da ga dostavim u Rim kako bi sigurno dospijelo u ruke Vaše Svjetlosti; kako mi je pomenuti biskup rekao, patrijarh želi da žive pobožno…”
10. Barski nadbiskup izvještava Rimsku kuriju, 27. februara 1684. godine:
„…Među stanovnicima grada Bara, dobar dio su oni koji su nasilno poturčeni. U gradu i u selima pod svjetovnom vlašću ima oko 800 Turaka, 700 katolika, a ostali su Srbi pravoslavci. U Crnoj Gori, Kučima, Hotima, Kastriotima, Gornjoj i Donjoj Zeti, ima 10.000 duša Srba pravoslavaca, među kojima nema ni jednog katolika, a ima oko 2.000 Turaka i nasilno poturčenih, koji se spolja predstavljaju kao nevjernici, kao neki u Baru, a među sobom tvrde da su hrišćani.“ (M. Jacov, Spisi tajnog vatikanskog arhiva, str. 4)
„…Među stanovnicima grada Bara, dobar dio su oni koji su nasilno poturčeni. U gradu i u selima pod svjetovnom vlašću ima oko 800 Turaka, 700 katolika, a ostali su Srbi pravoslavci. U Crnoj Gori, Kučima, Hotima, Kastriotima, Gornjoj i Donjoj Zeti, ima 10.000 duša Srba pravoslavaca, među kojima nema ni jednog katolika, a ima oko 2.000 Turaka i nasilno poturčenih, koji se spolja predstavljaju kao nevjernici, kao neki u Baru, a među sobom tvrde da su hrišćani.“ (M. Jacov, Spisi tajnog vatikanskog arhiva, str. 4)
11. Kotorski biskup izvještava rimsku kuriju, 1. marta 1692. godine:
„…Srpski, odnosno pravoslavni obred uočljiv je u ovim krajevima, pa čak i u gradu imaju crkvu Sv. Luke Jevanđeliste za lokalno stanovništvo; nečuveni skandali izbijaju zbog krajnje neprosviješćenosti sveštenstva koje vodi duše ovih ljudi – do te mjere, da se pored praznovjerica javlja i prodaja zvanja, tu prljavu trgovinu primjenjuje čak i za služenje liturgije za bolesne tj. još naplaćuju, tu su i pogrešna učenja, pa ih zbog svega toga, naročito zato što javno ispovijedaju neprijateljstvo prema katolicima, svi zovu šizmaticima…“ (M. Jacov, navedeno djelo, str.156)
„…Srpski, odnosno pravoslavni obred uočljiv je u ovim krajevima, pa čak i u gradu imaju crkvu Sv. Luke Jevanđeliste za lokalno stanovništvo; nečuveni skandali izbijaju zbog krajnje neprosviješćenosti sveštenstva koje vodi duše ovih ljudi – do te mjere, da se pored praznovjerica javlja i prodaja zvanja, tu prljavu trgovinu primjenjuje čak i za služenje liturgije za bolesne tj. još naplaćuju, tu su i pogrešna učenja, pa ih zbog svega toga, naročito zato što javno ispovijedaju neprijateljstvo prema katolicima, svi zovu šizmaticima…“ (M. Jacov, navedeno djelo, str.156)
Kotorski biskup izvještava Rimsku kuriju, 25. marta 1695. godine, o situaciji u njegovoj biskupiji:„…Osim rečenih 14 sela, ima još tri, naime, Luštica, Krtole i Lješevići, koji čine oko 1.500 duša, od kojih su 1.200 pravoslavni Rašani koji imaju parohe tu rođene, koji samo utoliko poznaju pravilnik što vrše obrede prema pravilima koje je izdao papa Kliment VIII; ostali, pak, su katolici…“ (M. Jacov, navedeno djelo, str.10).
Izvor: RASEN
Нема коментара:
Постави коментар