понедељак, 27. мај 2019.

Kako su Srbi izgubili "ić" i postali Albanci - ljudi sa duplim imenima i prezimenima


Iako ih oko Skadra živi više od 30.000, Srbi i Crnogorci u Albaniji zvanično ne postoje













Srbi i Crnogorci u Albaniji imaju dva imena i prezimena - jedno javno, albansko i jedno tajno, srpsko.
Iako ih oko Skadra živi više od 30.000, Srbi i Crnogorci u Albaniji zvanično ne postoje. Zatiranje nacionalnih manjina u ovoj zemlji počelo je još 1934. godine, kada je albanski kralj Zogu zabranioupotrebu svih imena i prezimena koja nisu albanska.


Tako je Zoran Đoković postao Gezim Đoka, Kanto Đonović dobio je ime Kanto Zefaj, Pavle Brajović se sada zove Pavlo Jakoja, Marko Bašanović nazvan je Bledar Beljaa, a Omer Stanović je dobio ime Imer Imeri. Otac Hajra Čukića nije želeo da promeni ime i dobio je 30 godina zatvora.
- Kada dobijete dete, ono dobije albansko ime, ne pitaju da li ste katolik, pravoslavac ili musliman. Prezime mora da bude kratko. Ne Đonović, nego Đonaj ili Đoni - objašnjavaju Srbi iz Albanije u emisiji Kvadratura kruga.
Da bi se osigurali da neće biti nepsolušnih, postojao je imenik imena koja su Srbi i Crnogorci mogli da daju deci. Neka su bila besmislena i ponižavajuća - Dritarija, što znači prozor, ili Guri, što znači kamen.
Ono što je započeo kralj Zogu, nastavio je Enver Hodža. Srbi koji su 1934. godine izgubili "ić", za vreme Hodže su u potpunosti izgubili imena, nacionalnost, škole...
Foto: Profimedia/Alamy
Sada smo svi Albanci. Naravno, osećamo se kao Srbi - objašnjavaju oni.
Osim ličnog identiteta, Srbima je oduzet i onaj kolektivni, a istorija je izbrisana. Pravoslavne crkve u Albaniji su srušene ili pretvorene u magacine. Skadar na Bojani zove se tvrđava Rozafa, ostaci crkve Svetog Stefana pretvoreni su u džamiju, a u polju ispred tvrđave srušena je crkva svetog Pavla i podignuta još jedna džamija.


Kao da sve to nije bilo dovoljno, 1966. godine zabranjen je kontakt nacionalnih manjina sa maticom. Srbi u Albaniji najstrože su kažnjavani ako bi gledali televizijske ili sušali srpske radijske programe.
- Uhvatili su me jednom kako sam slušao narodnu muziku i na tri dana su me poslali u zatvor. Porodice koje su uhvatili da gledaju TV proterivali su u drugi kraj Albanije - kaže jedan od Srba.
Bilo je to vreme straha, pritisaka i kazni. Hiljade bunkera podignuto na granici sa Jugoslavijom. Ni danas stvari nisu mnogo drugačije. Danas Srbi u Albaniji mogu da vrate ime ili prezime, ali nikako i jedno i drugo. I to samo sudskim putem.
Pogledajte video:
(Telegraf.rs)

Нема коментара:

Постави коментар