Prije sto godina, tokom iskopavanja u drevnom gradu Festosu, na svijet se pojavio disk. Izvanredan primjerak do tada nepoznatog pisma. On je postao simbol svega najmisterioznijeg i zagonetnijeg u oblasti drevne istorije, arheologije i lingvistike.
Genadij Stanislavovič Grinjevič, završio je sa odličnim uspjehom MGU, i veći deo svog radnog vijeka posvetio omiljenom radu - geologiji. Neočekivano za kolege i poznanike na vrhuncu svoje karijere on će napustiti posao u geologiji, moskvovski stan i nastaniti se u tverskoj guberniji, provodeći tamo najveći dio vremena.
Tek kasnije, kada je izašla njegova prva knjiga, postaće poznato da se Grinjevič oko 20 godina bavio istraživanjem u oblasti istorije i lingvistike. Vinovnik ovog neočekivanog preokreta u njegovoj sudbini bila je misterija Diska iz Festosa. Njemu pripada fundamentalni rad, kamen temeljac u svakom pogledu za otkriće drevne pismenosti Slovena. Postoje istorijski izvori iz IX-X vijeka, koji pokazuju da su Sloveni imali pismenost. Na primjer, poznato djelo " O pismeneh " (O slovima) Črnorisca Hrabra. To je pseudonim bugarskog monaha koji je živio na granici IX-X vijeka. On je pisao da u tom periodu Sloveni nijesu imali knjiga ali su se služili "crtama i rezama za pisanje i vračanje ". 
Genadij Stanislavovič Grinjevič
Rad Grineviča - je složen obiman posao, to su pažIjivo prikupljeni i izučeni pisani dokumenti. Upoređujući znakove tipa "crta i reza" sa ćirilicom i glagoljicom, pronađena su 23 znaka, koja se podudaraju po obliku. Grinjevič se bavio dešifrovanjem kritskih natpisa tražeći izvor pisma tipa "crta - reza". On je pošao od toga, da su autori kritskih natpisa narod zvani "Pelazgi" prasloveni. Na Kritu 2.000 godina p. n. e postojalo je pismo koje eksperti nazivaju "Egejsko slogovno pismo ". Egejskim slogovnim pismom je napisan poznati, zagonetni i tajanstveni Festoski disk. Jedinstveno blago Krita je pronađeno u kraljevskoj palati drevnog grada Festosa. Ovdje je u Ijeto 1908. tokom iskopavanja otkriven izuzetan primjerak ranije nepoznatog pisma - Festoski disk. |
Bilo je mnogo pokušaja da se dešifruje Festoski disk. Za "ključ" su korišćeni jezici: grčki, hetitski, licijski, korijski i čak semitski. Džon Čedvik, iskusni stručnjak za dešifrovanje jednom je rekao: "Dešifrovanje ovog natpisa je izvan naših mogućnosti. ".
Genadij Grinjevič: Ali najčudnije je bilo da kada sam počeo upoređivati samo znake... uzeo sam tablice linearnog pisma" A " i linearnog pisma "B" (sa Festoskog diska) i upoređivao ih sa znakovima crta i reza. Našao sam potpunu sličnost kod veoma velikog broja znakova. Oko 70-80% znakova je bilo apsolutno identično.
Ispada da su (2 milenijum početak 3 milenijuma p. n. e.) Kritsku kulturu formirali Sloveni. Jezik kojim su oni govorili, po gramatičkoj konstrukciji po vokabularu, je veoma blizak drevnom ruskom jeziku.
Ko su bili Etrurci? Kojim jezikom su govorili?
Radeći sa etrurskim natpisima Grinjevič je pronašao da i u etrurskim tekstovima ima takođe dosta znakova. Njihov je broj dostizao do 100. A ovo je ponovo ukazivalo na, slogovno pismo...
O svemu ovome detaljnije u filmu: "Tajna slovenske civilizacije"
Prevela: Beba Muratović - bebamur.com
Нема коментара:
Постави коментар